Publicisti, Edib Kadić i Hamza Ridžal su dana 26.05.2022. godine, u Željezničkom školskom centru Sarajevo održali predavanje na temu pisanja prvog putopisa u Bosni i Hercegovini pod naslovom „Put svile“.
Put svile je najstarija mreža trgovačkih puteva kojima je Sredozemlje bilo povezano sa istočnom Azijom. U bosanskohercegovačkom ukupnom knjiškom naslijeđu nije zabilježen niti jedan pokušaj bar površnog opisa Puta svile i načina na koji je oblikovao naš identitet i naše ukupno tradicijsko naslijeđe. I to je bio jedan od razloga zbog čega prof. Kadić i prof. Ridžal odlučili proputovati znatan dio ove prastare trgovačke mreže i doći u velike intelektualne i duhovne centre u Srednjoj Aziji kako bi napravili prvu putopisnu knjigu sa fokusom na Put svile. Egzoticno i misticno putovanje Putem svile koje su Edib Kadić i Hamza Ridžal napravili za tri mjeseca, svojim passatom 1996. godište i otvorili nam sehare znanja o zaboravljenim ljudima, krajevima i događajima.
“Nikada do sada Bošnjaci nisu imali niti jednu zapisanu riječ, na bosanskom jeziku, o cjelovitosti prostora…Puta svile, trgovačkoj mreži koja je stotinama godina bila važna za protok roba i ideja, koji su dolazili sve do naše lijepe Bosne. Mi ćemo obići cijeli ovaj prostor Turske, Iraka, Irana, Turkmenistana, Uzbekistana, preko 20 hiljada kilometara, kako bismo opisali kojim su sve rutama na naš prostor dolazile ideje što su oblikovale bošnjačku i bosanskohercegovačku kulturu. Pokazat ćemo kako su se učenja Božijih poslanika sa područja Mezopotamije i Horosana rasprostirala ka Mediteranu; otkud pjesme Omera Hajjama i Feriduddina Attara, dvojice kolosa orijentalno-islamske kulture, ukopanih u Nišapuru, u zbirkama Gazi Husrev-begove biblioteke; kako je Mesnevija Mevlane Dželaluddina Rumija došla do Bosne i Hercegovine; kako su elementi ornamenta s medresa iz Taškenta dospjeli do arhitektonskih zdanja u Sarajevu? Također, objasnit ćemo zbog čega su mostarski divanski pjesnici u perzijskim klasicima vidjeli uzore i kako su uopće čuli za njih u vremenu bez interneta, kada je jedan kilometar iznosio tačno hiljadu pješke pređenih metara? Kakvim je putevima iz Semerkanda do Bosne došla maturidijska teologija koju Bošnjaci danas smatraju svojom tradicijom? Kako su učenja imama Buharija i Muhammeda Behauddina Nakšibenda došla od Buhare do Fojnice?”
Učenici i profesori su uživali u isječcima iz snimaka sa njihovog putovanja, kao i u razgovoru o pisanju putopisa i nevjerovatnim avanturama koje su doživjeli na svom putovanju.